Gotovo sve pomažuće profesije u svojoj biti se bave promjenom, pa tako i psihoterapija. Teorija transakcijske analize ima široku paletu koncepata koji nam pomažu u objašnjavanju i postizanju promjene kroz psihoterapijski rad; od izbora životne pozicije, promjene u načinu komunikacije, izlaska iz psihološke igre koje igramo u ulogama Žrtve, Progonitelja ili Spasioca u Dramskom trokutu do promjene životnog skripta. Poznati teoretičari i psihoterpeuti Erskin i Mounound (2011.) kažu da psihoterapija mora utjecati na skript, ako osoba ima namjeru promijeniti se. Promjene u skriptu omogućavaju osobi da sebe doživljava istinski drugačije. No, što je skript? Prema Bernu (2007.) skript je životni plan napravljen u djetinjstvu, kojeg su roditelji potvrdili, naknadni događaji opravdali i koji je kulminirao odabranim izborom. Životni skript je ponavljanje neriješenih drama iz djetinjstva (Erskine i Morsound, 2011.). Jedan od načina na koji se formira je donošenje skriptnih odluka i u skladu s tim skriptnih uvjerenja. Skriptne odluke su prema Steward i Joines (2011.) najbolja dječja strategija za opstanak u neprijateljskom svijetu i donose se na osnovu djetetovih emocija i njegove sposobnosti da razumije realnost. Prema Erskine i Zalcmanova (1979.) skriptna uvjerenja i osjećaji predstavljaju duplu kontaminaciju Odraslog. Ista možemo podijeliti na bazična uvjerenja koja odgovaraju djetetovim najranijim potrebama i podržavajuća uvjerenja ovisna o bazičnim uvjerenjima. Skriptna teorija se prema Erskine (2009.) može povezati i sa stilovima privrženosti. Kako su značajne osobe odgovarale na djetetove potrebe u djetinjstvu, ima utjecaj na odgovaranje potreba koje osoba ima u odnosima s drugima u odrasloj dobi (Erskine, 2009.). Skriptna uvjerenja se doživljavaju kao način razmišljanja i služe kao kognitivna obrana od svijesti o izabranim emocijama i nezadovoljenim potrebama iz djetinjstva. Definitivno je da se odnose na uvjerenja o sebi, drugima i kvaliteti života. Ona u suštini nisu patološka, nego omogućavaju osobi funkcije samozaštite, kompenzaciju, orijentaciju i mogućnost predviđanja budućih događaja i oni su dio integriteta osobe nastao na temelju ranijeg iskustva (O Reilly-Knapp i Erskine, 2010.). Putem skripta, mi ograničavamo svoje opcije i umanjujemo svoju sposobnost da reagiramo fleksibilno na stres i krizu. Ako se vratimo na početak suština psihoterapijske promjene leži, smatram u radu na skriptu i našim skriptnim uvjerenjima (i/ili skripnim odlukama), a s ciljem zadržavanja individualne ravnoteže u okruženju kojem pripadamo u ovdje i sada trenutku. Kada smo pod stresom, pogrešne percepcije i očekivanja neintegriranog eksteropsihičkog (Roditelj) i arheopsihičkog (Dijete) ego stanja diktiraju obrasce reagiranja koji su nekada bili funkcionalni, a sada više nisu korisni i postaju autodestruktivni (Erskin i Moursound, 2011.). Promjena životnog skripta je promjena onih elemenata na kojima je skript zasnovan, a riječ je o internaliziranim skriptnim porukama (u Roditelju), o skriptnim odlukama (u Djetetu) i o zabludama (u kontaminiranom Odraslom). Skriptna odluka nastala je u ovisnosti o skriptnim porukama (zabranama) koje je osoba dobivala bilo verbalno ili neverbalno od značajne osobe u djetinjstvu. Ona nije nepromjenjiva, a mijenja se tako da osoba racionalno iz Odraslog donosi odluku suprotnu skriptnoj odluci (nova odluka u Odraslom) ili da reaktiviramo skriptnu odluku u Djetetu, gdje je pohranjena i pomognemo osobi da odustane od nje. Zaključno: Tajna procesa promjena, pa tako i psihoterapijske promjene, leži u pravljenju izbora da znamo što želimo, što imamo i koja nam je sadašnja situacija. Smatram da što više otkrivamo o sebi više smo u stanju razumjeti druge. Cilj osobnog razvoja je da čovjek bude sposoban kretati se zajedno s promjenama u okruženju u kojem živi, a pritom uspije zadržati individualnu stabilnost, zna prepoznati i čuvati svoje suštinske kvalitete (Ajduković, 2016.).

 

LITERATURA:

• Ajduković, M. (2016). Kako se nositi s promjenama? Interno predavanje na Specijalističkom studiju supervizije u psihosocijalnom radu. Zagreb: Pravni fakultet; Studijski centar socijalnog rada.
• Bern, E. (2007). Što kažeš posle zdravo- psihologija ljudske sudbine. Beograd: Beoknjiga. Beoknjiga. Erskine, R. (2009). Life Scripts and Attachment Paterterns: Theoretical Integration and Therapeutic Involvment. Transactionaln Analxsis Jounal 39 (3).
• Erskine, R. i Moursound, J. (2011). Konrad Regresija i ponovno odlučivanje. U: Erskine, R. I Morsound, J. Integrativna psihoterapija na delu Novi Sad: Psihopolis Institut, 65-83.
• Erskine, R. i Zalcman, M. (1979). The Racket system: a model for racket analysis. TAJ.
• Goulding M. M. i Goulding, R. L. (2007). Promeniti život- terapija novom odlukom. Novi Sad Psihopolis Institut.
• O Reilly- Knapp,M. i Erskin, R. G. (2010). The Script System: An Uncounscious Organization of Experience. International Journal of Integrative psychotherapy, 1 (2): 13- 28.
• Stewart, I. i Joines, V. (2011). Savremena transakciona analiza. Novi sad: Psihopolis Institut.
• Stewart, I. (2012). Veština savetovanja u transakcijskoj analizi. Novi Sad, Psihopolis Institut.